Orezivanje voća

23.02.2022

 

Ukoliko želite da se profesionalno bavite voćarstvom, pored obrade, đubrenja, navodnjavanja, zaštite od bolesti i štetočina potrebno je da imate dobro osmišljen plan orezivanja voća. Pravilnom rezidbom direktno možete uticati na veće prinose i  bolji kvalitet plodova.

Tokom istraživanja primijetili smo da mnogi voćari ne pridaju veliki značaj ovoj pomotehničkoj mjeri, izvodi se jako nestručno i bez ikakvog plana, a nerijetko se ova mjera uopšte ne primjenjuje u voćnjacima.

 

Orezivanje voća je obavezna mjera održavanja koja će nam pomoći da imamo zdrava stabla, da utičemo na njihovu kasniju produktivnost i dugovječnost. Ako se posao obavi pravilno, spriječavamo povrede i lomljenje grana od težih plodova ili nagomilavanje snijega i leda.

 

Pomoću rezidbe, cilj je uspostaviti odnos između vegetativih i generativnih (plodnih) pupoljaka, a na taj način regulišemo ravnotežu između rasta i plodnosti. Takođe, na ovaj način kreiramo strukturu krošnje tako da biljka ima bolji protok vazduha, dovoljno sunčeve svjetlosti potrebne za dozrijevanje plodova, a istovremeno se pojednostavljuju prskanje i berba. Ujedno smanjujemo pojavu oboljenja i napada štetočina, a omogućavamo obilnije formiranje rodnih pupoljaka i veći rod.

Ova mjera obuhvata uklanjanje mrtvih grana i grančica, proređivanje neželjenih i neproduktivnih mladica, uklanjanje pupoljaka, lišća i svih drugih oboljelih i oštećenih djelova biljke. Ali u tome ne treba pretjerivati, jer ukoliko nema dovoljno lišća neće biti ni dovoljno fotosinteze. Iako se rezidba često predstavlja kao komplikovan posao, to zapravo nije tako.

 

U zavisnosti od stanja voćki i onoga šta želite da postignete, osnovna podjela orezivanja voća deli se na zimsku (osnovnu) i ljetnju rezidbu. Ukoliko je voćka mlada i želite da podstaknete brži rast, potrebno je orezati tokom zime. Ali, ako želite da da učinite krošnju kompaktnijom kod razgranatih stabala, ljetnje orezivanje će vam u tome pomoći. Saznajte više u nastavku teksta.

 

 

 

 

KAKO SE PRAVILNO OREZUJE VOĆE

Za pravilno i kvalitetno orezivanje voća potreban je oštar alat i voćarski vosak. Makaze i testere moraju biti dobro naoštrene da ne bi došlo do cijepanja, a pri rezanju debljih grana obavezno premazati voćarskim voskom da bi se spriječio napad štetočina. Savjetujemo da nakon svakog stabla dezinfikujete alat (alkoholom ili plamenom upaljača), jer se tako spriječava prenošenje bakterija i virusa sa jednog na drugo stablo.

Tokom prvih tri do pet godina cilj rezidbe je formiranje uzgojnog oblika. Prve godine je sasvim dovoljno da se odstrane mrtve i oboljele grane, kao i one koje su previše zbijene. Druga godina je vrijeme uklanjanja izdanaka koji rastu na gore, dok se oni dugački koji nose plodove samo skraćuju. Posle tog perioda, orezivanje nam omogućava da održavamo zadani uzgojni oblik, da regulišemo odnos između rasta i rodnosti, kao i da obavimo sanitarnu rezidbu kada je potrebno.

 

Ne postoji univerzalna rezidba za sve vrste voća, ali opšti principi se mogu primijeniti kod svake rezidbe. Način rezidbe zavisi od voćne vrste, starosti voćke, sorte, rodnosti, broja rodnih pupoljaka, itd. Ali uglavnom se koristite tehnike proređivanja i prikraćivanja. Proređivanjem se uklanja višak izdanaka i povećava rodnost, a prikraćivanjem se skraćuju izdanci da bi se biljka razgranala na određenoj visini.

 

Kako ne bi podstakli razne bolesti i greškom ograničili rodnost, potrebno je obratiti pažnju na intenzitet orezivanja. Prilikom čestog jakog orezivanja možete podstaći pojačan i bujan vegetativan rast i malo ili nimalo plodova, jer cvjetni pupoljci ne mogu da se razviju. Dok preslabo orezivanje dovodi do guste krošnje koja spriječava prodor vazduha i sunčeve svetlosti, grane se dodiruju što prouzrokuje razne bolesti, a često dolazi i do prevelikog ranog prinosa koji može slomiti grane.

Predstavićemo vam opšte principe orezivanja u svega 3 koraka:

 

Prvi korak - Uklanjanje osušenih, oštećenih i vertikalnih grana (vodopije) na kojima neće doći do razvoja rodnih pupoljaka a koje oduzimaju vodu i hranu. Uklonite i one mladice koje rastu direktno iz stabla drveta.

 

Drugi korak - Proređivanje krošnje i omogućavanje protoka vazduha i sunčeve svjetlosti. Idealno je da ugao između dvije grane bude oko 70 stepeni, ukoliko je ugao veći postoji mogućnost da se slomi pod teretom ploda, ako je ugao manji neće biti dovoljno vazduha tokom vegetacije.

 

Treći korak - Friziranje i formiranje kraćih a debljih grana kako ne se bi slomile pod teretom, i orezivanje 20 do 30% prošlogodišnjeg rasta drveta (prepoznaje se po grubljoj kori i debljini grane). Pravilan rez mora biti gladak i nikada se ne vrši prema pupoljku već nasuprot, i treba biti oko 1 cm iznad zdravog pupoljka.

 

 

 

 

VRIJEME OREZIVANJA VOĆA

 

Vrijeme orezivanja voća zavisi od starosti i stanja voćki, ali i od toga šta želite da postignete. A da biste postigli ono što želite, morate znati kako jedno drvo funkcioniše.

 

Tokom ljeta drvo preko lišća prikuplja hranljive materije, po dolasku jeseni ono crpi hranljive materije iz svog lišća, smešta ih u svoj korijenski sistem i tako se priprema za prezimljavanje. Kada drvo iscrpi sve materije iz lista, list postane braon i otpadne. Tokom zime drvo ne raste, raste samo korijen, a najveći dio ušteđenih hranljivih materija drvo čuva za proljeće za postizanje cvjetanja, izbijanje novih listova, mladih grana i rast korijena.

 

Sada kada znate kako drvo voćki funkcioniše tokom godine, postavlja se pitanje da li želite da razredite krošnju ili želite da podstaknete mlado drvo da brže raste? Prema vremenu izvođenja, rezidba može biti ljetnja i zimska. Orezivanje u pravo vrijeme pomaže nam da upravljamo energijom svojih voćaka.

 

Ako je vaš voćnjak mlad i želite da podstaknete brži rast, tada je potrebno zimsko orezivanje. Od novembra do marta traje osnovna zimska rezidba, ali bitno je da vodite računa u koje doba zime ćete orezati određenu vrstu voća. Jabučaste voćke mogu se rezati od početka zimskog mirovanja tačnije 20-ak dana nakon opadanja lišća, pa sve do početka vegetacije, kad god vrijeme dopušta da se može raditi. Koštičave voćke bolje je rezati kada prođu niske zimske temperature, na kraju zime pred početak vegatacije zbog osjetljivosti na gljivice. Izbjegavajte orezivanje pri velikoj vlažnosti upravo zbog osetljivosti drveća na gljivice.

 

Ukoliko vam je cilj da usporite rast, razrijedite krošnju i da je učinite kompaktnijom, kada ne možete lako da je oberete onda je potrebno ljetnje orezivanje. U ovom periodu drvo je već počelo da koristi uskladištenu energiju za rast listova, za cvjetanje i rast novih izdanaka, tako da neće doći do rasta voćki kao što je slučaj kod zimske rezidbe.

 

Ukoliko preskočite jednu godinu, nije strašno, ali svakako rod će biti manji, troši se hrana na nerodne grane, a postoji i veća mogućnost zaraze.

 

 

ZIMSKO OREZIVANJE

 

Da li ste se pitali zašto je potrebno zimsko orezivanje kada su voćke i prije davale prodove iako nisu bile orezivane?

 

Da, voćke će svakako dati plodove i bez orezivanja, ali ukoliko se vrši pravilno zimsko orezivanje plodovi će biti veći, a danas je veća potražnja za velikim plodovima privlačnog izgleda. Kod neorezanih voćki biće mnogo manjih plodova, što opterećuje grane koje pod teretom na kraju pucaju.

Prije i poslije zimskog orezivanja:

 

Tako da ukoliko želite pristojnu berbu, definitivno treba uzeti u obzir orezivanje voćki tokom zime.  Rezidbu treba prilagoditi stanju zasada, starosti i uskladiti rezidbu sa prošlogodišnjom, a ukoliko je prošle godine bila jaka rezidba ove bi trebalo odraditi blažu i obratno.

 

Zima je dobar period za orezivanje jer tada drvo miruje, nema lišća i plodova, tako da možete dobro vidjeti strukturu krošnje i donijeti odluku gdje ćete orezati. Izbjegavajte rezidbu početkom zime, jer je tada rast minimalan i male su šanse da zarastu rane.

 

Zimsku rezidbu najbolje je obaviti krajem februara ili tokom marta, prije kretanja vegetacije, kako bi se dobio snažniji rast. Uklonićete grane manjeg kvaliteta, a ostavićete najbolje grane na koje će drvo utrošiti svoju energiju.

 

Blaga zima i relativno visoke dnevne temperature omogućavaju da se rezidba nesmetano odvija. Preporuka je da se rezidba ne obavlja ako su temperature niže od 0°C u periodu mirovanja.

 

 

LJETNJE OREZIVANJE

 

Za razliku od zimske rezidbe, ljetnje orezivanje neće podstaći snažniji rast, već suprotno - ona će napovoljno djelovati na razvoj voćke. To je zato što je drvo već počelo da koristi uskladištenu energiju za rast listova, za cvetanje i rast novih izdanaka.

 

Ljetnjoj rezidbi pribjegavamo kada želimo da učinimo krošnju kompaktnijom i kada treba smanjiti bujnost. Obavlja se početkom ljeta da bi se dobili što kvalitetniji plodovi i rasteretila voćka.

Prije i poslije ljetnjeg orezivanja:

 

Tokom ljetnje rezidbe, koja se još zove i zelena rezidba, često se prave greške da se režu debele grane u vrijeme vegetacije. Rezidba treba da se odnosi samo na izdanke koji su izrasli u toj godini, koji su stari nekoliko meseci. Ti izdanci se uklanjaju da bi se smanjila vegetaciona masa i da ne bi bilo potrošnje hrane za onae grane koje neće da ostanu u narednoj godini.

 

 

OREZIVANJE VOĆA U PRVOJ GODINI

 

Kako ne bi napravili grešku u samom startu, orezivanje je obavezno i u prvoj godni po sadnji, jer posledice neorezivanja mogu biti velike, a da bi te greške ispravili potrebno je više od dvije godine, a nekada ih je i nemoguće ispraviti.

 

Ukoliko ste voćku zasadili u jesen, zimsku rezidbu (prekraćivanje) obavite početkom proljeća. Kao što smo već naveli, prikraćivanje se izvodi 1 cm iznad zdravog pupoljka, a siječemo u suprotnom smjeru. Ljetnje orezivanje je obavezno u prvoj godini jer se tokom vegetacije iz vršnog pupoljka pojavljuje mnogo bočnih popoljaka koji iscrpljuju mlado stablo, što nije dobro.

 

Orezivanje voća u prvoj godini je jako važno i ako se pravilno obavi narednih godina imaćete dosta lakši posao.